7
Setepano gena vopata
Rupu Veaga velena kamuna na Setepano erenagiato, netiwato, “Ekila e taunatauna pa?” Setepano na evega-gelerato, netiwato, “Walakavaku e tamaku maparami, au iokamonagiku! Ita tenera Aperaamo Haran vanuganai rogotina ere talu aonai maeka ralema iwavagina Palaguna ia genai ematagaito Mesopotamiai, ne evaikilaato, netiwato, ‘Gemu talima e tanopara ono raokwanira, ne au na pana vega-gitamu tanoparanai pono ago.’ Ne ia na Kaldea tanoparana eraokwaniato, Haran ai eve vanugato. Tamana ekwaregato mulinai, Palagu na etugu-maiato ewagumona gotalu-agiana tanoparanai. A Palagu na Aperaamo tano girina kiata vagi ati eveniato. Gagena panatalina kapuna gelegelenai girina kiata maki ati eveniato. Na Palagu ekila-gavuato ia na tano ta pene venia, ia e ia mulinai pia wala talimara na tano ta pia kwalanaa ira geria. Volaganinai Aperaamo ati natuna. Palagu na maevaikilaato, netiwato, ‘Goi gemuna pia wala gulura tano poluna taai pia talu. Rigolo tinavu vativati (400) vokapu talimara geria vetugunagi talimarai pia ago e pia vega-vitivitira.’ Palagu maekilato, ‘Isaraela talimara na vetugunagira geago-venirana kwalura au na pana agirorira, voia mulinai ira votano na pia laka-piati, ekapu ai au pia aliruputali-veniku.’ Ne Palagu na Aperaamo kopi-lamavagi inaguluna eveniato, voo ia gena kilagavu vegailiana. Ne Aperaamo na Isaako evega-walaato, toma taula vativati (8) mulinai tauniparana kopina elama-vagiato. Voia mulinai Isaako na Iakobo evega-walaato, ne Iakobo na gera kwalu gereparana talimara gagalana ruala evega-walarato.
Kwalu repara talimara Iosepa genai gemunemuneto, gaurai Aikupito talimara geriai gevoi-agiato. Na Palagu vou Iosepa goti, 10 gaurai gena raupara verauleara maparara aorana evega-maguliato. Palagu na Iosepa aoneka eveniato, e Parao, Aikupito velena, aona evega-namaato Iosepa genai, ne Parao na eririwaato e tiavu eveniato, Aikupito tanona e ia gena numa talimara e rinaga pene gita-tagora.
11 Ne Aikupito tanona maparana e Kanaana tanona maparanai roge gewalato, voanana vito e nanu vekala kamu evega-walaato, ne ita tenera ati garia ganigani rawali rauparana. 12 Na Iakobo ekamonagito Aikupito ai vuiti voa, gaurai ia na ita tenera etugu-agorato, voo ira geria lakalaka tovotovona. 13 Geria ago vega-rualanai Iosepa matotauna kakana e tarina geriai evevega-matagaito ia rai, ne Parao na Iosepa gena wala eripaato. 14 Voia mulinai Iosepa evetuguto, tamana Iakobo magena pete geriai Aikupito ai pia ago ulanana. Iakobo petena Kanaanai maparana gagala taulatoi kwapuna imaima (75). 15 Ne Iakobo Aikupito ai everigoto, vonai ia e ita tenera gekwaregato. 16 Ira tauniparara Sekem ai gevua-waikulerato, ne vonai gevetolerato. Vokala kapuna Aperaamo na Hamora natuna geriana moni na evoiato.
17 Palagu gena kilagavu Aperaamo genai pene vega-taunataunaa tomana ekavinagiwai laganinai ita gera taunilimalima Aikupito ai gegutuma-vagito. 18 Voia mulinai vele taa na Aikupito egita-tagoato. Vovele ati ripana Iosepa. 19 Ia na ita tenera eoparawai e evega-vitivitirawai, e evaikilarawai, naturia ralaralara geria numa na pia tao-atira, pia kwarega ulanana. 20 Volaganinai Mose ewalato. Mose ewalato aonai, gitagitana nama iwavagi. Ia uve toitoi tamana gena numai gegita-tagoato, 21 ne numa na getao-atiato aonai Parao natuna vavinena na egapiato, ne natunai evega-agoato. 22 Mose Aikupito geria ripa e aoneka maparana gevega-ripaato, e gena kila e kala matiavura talimanai eagoto.
23 Gena maguli rigolora gagala vativati (40) egapiato, ne taukavana Isaraela talimara ene laka-gitara netiwato. 24 Ia na Aikupito talimana ta egitaato, Isaraela talimana ekwariawai, ia eagoto galamana ekalaato, ne Aikupito talimana evagi-kwaregaato. 25 Mose matapolu ekilato gena taunilimalima pia tugamagi ripa, ia genana Palagu na Isaraela talimara pene vega-magulira, na voia Isaraela talimara na ati geripa-roriroriato. 26 Elaganiato aonai ia na Isaraela talimara ruala egitarato gegalamawai, ne ene vega-mainora ulanana evaikilarato, netiwato, ‘Gomi ruala, iokamonagi, gomi nema mawalakavami ruala, na rakagau gaurai taumi ruala gogalamana?’ 27 Na galama evega-walaato talimana na Mose eroli-gerevagiato, ne evaikilaato, ‘Goi rai na ai gema vele e agirorimai talimanai ekilagimuto? 28 Goi oririwana walagani Aikupito talimana povagi-kwaregaa vetaina au maono vagi-kwaregaku notina?’ 29 Mose na vokila ekamonagiato, ne eraka-kwanirato, Midian ai ekali-lakato. Vonai etaluwai aonai natuna melora ruala gewalato.
30 Rigolo gagala vativati (40) geaikito mulinai, aneru ta tanoleanai Sinai Golona laganai Mose genai evevega-matagaito. Voaneru gautupu lukuna aonai kalova molenai eagoto, ne Mose genai evevega-matagaito. 31 Mose na vogau egitaato aonai, ekalito; ne ene gita-namanamaa ulanana elaka-kaviagowai aonai, Velekou karona ekamonagiato, evetaina ekilato, 32 ‘Au goi tenemu Aperaamo, Isaako, e Iakobo geria Palagu.’ Mose ekali-rakavato, ne ati eririwato mapene poe-agowai. 33 Palagu na evaikilaato, netiwato, ‘Gemu tamaka gagemu na ono gaivagira, kwalana oruga-tagona kapuna ne maveagana. 34 Taunatauna, au geku taunilimalima Aikupito ai gevega-vitivitirana pagitara e geria viti-vua lailaina kuluna pakamonagira gaurai au pamarigo ana vega-magulira ulanana. Ewagumona ono vogomai, au na goi ana tugu-waikulemu Aikupito ai.’
35 Mose ema Isaraela talimara na gerugaato talimana. Evetaina gekilato, ‘Goi rai na ai gema vele e toto-rorirorimai talimanai ekilagimuto?’ Etalimamo kwapuna Palagu na etuguato pene vele e pene vevega-maguli. E ia na maki gautupu lukunai kalova molena aona na ematagaito aneruna na eveakavaato. 36 Ia na Isaraela talimara Aikupito na evaipiatirato aonai, nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira ekalarawai, Aikupito aonai Rawapara Kalovakalova e tanoleanai rigolo gagala vativati (40). 37 EMosemo kwapuna na Isaraela talimara evaikilarato, netiwato, ‘Palagu na gemi peroveta talimana pene tugua, au etugukuto vetaina. Voperoveta gomi gemi taunilimalima ta.’ 38 Ia Isaraela talimara geria tanukou aonai tanoleanai ita tenera Sinai Golonai evaikilarato aneruna ria vonai. Ia na Palagu gena maguli kilana Palagu genana egapiato, ita mapene vega-ripara ulanana.
39 Na ita tenera ati geririwato gena kila pia gapi-ragea, e ia gekila-piatogaato e aorai geria ririwa Aikupito ai maia waikule. 40 Ira na Aarona gevaikilaato, negetiwato, ‘Ita gera palagu reketa ono kalara, ita wailarai pia laka ulanana. Kwalana eMose ita Aikupito na evaipiatirato talimana ita ati ripara ia raka pe kala-tiwa.’ 41 Votoma ira na polomakau natuna vetaina kaivakukuna gekalaato. Ne vokaivakuku wailanai vega-nama gaura geve taoto e gevelekwato. Matotaura gimara na gekalaato gauna geverere-veniato. 42 Ne Palagu elaka-gerevagito, e Isaraela talimara etugu-kwanirato, kupa mitiura pia aliruputali-venira ulanana. Voperoveta talimara geria pukai getaloato gelegelenai, netina,
‘Isaraela talimami!
Rigolo gagala vativati tanoleanai govagirawai mamoera,
e polomakaura, e vega-nama gaura ati au geku.
43 Vokaivakuku palaguna Molok gena palai rupuna,
e gemi palagu Refan gena mitiu avuavuna govuaawai;
vokaivakuku gomi na gokalarato, pio aliruputali-venira ularana.
Gaura pakurai au na gomi pana tugu-lakami Babulonia vokavanai.’
44 Ita tenera tanoleanai getaluwai aonai palai rupuna maki ira geriai. Vopalai rupuna Palagu na, gena kila taunataunara evega-matagairawai. Vopalai rupuna gekalaato Palagu na Mose evaikilaato rorinai, e Mose na palai rupuna kolemana egitaato gelegelenai gekalaato. 45 Voia mulinai ita tenera na vopalai rupuna tamara geriana gegapiato, ne Iosua gena vevai laganinai gevua-agoato kwalu polu talimara ita tenera wailarai Palagu na geria tano na egui-atirato. Vopalai rupuna vonai emiato pene ago Davida gena lagani. 46 Davida na Palagu gena vega-nama egapiato, e enoginogito, vonai Iakobo gena Palagu gena talu numana pene kalaa netiwato. 47 Na Solomona na vou gena numa ekalaato.
48 Na Goloka Iwa Palaguna talima gimara na gekalarana numarai ati etaluna, peroveta talimana ekilana vetaina,
49 ‘Velekou ekilana:
Kupa au geku terona,
e tanopara au gageku panatalina kapuna.
Gaurai, au geku numa rakagau na pio kalaa?
Au geku agalagi kapuna arigia?
50 Egaura maparara au gimaku na
ati akalarato, pa?’ ”
51 Setepano maekilato, netiwato, “Kila-guilagi talimami! Gomi aomi e tegami Palagu ati geririwaana talimara vetaira. Gomi tenemi gekalawai vetaira gokalana, vanagivanagi Veaga Palaguna gogui-gerevagiana! 52 Arigi peroveta gomi tenemi na ati gevega-vitivitiato? Ira na Kala Rorirori Talimana gena vogomai gekilagi-matagai-kuneato talimara gevagi-kwaregarato. Ewagumona gomi na Iesu pogo lewaa e pogo vagi-repaa. 53 Palagu gena rova aneru na gema rigo-agiato gomi na gogapiato, na ati gokwalanaato.”
Setepano vatuna gevatu-mateato
54 Ira na vokila gekamonagiato aonai, geparu-rakavato, karikarira maki gegala-kikitalirato Setepano genai. 55 Na Setepano Veaga Palaguna na evega-vonuato, epoe-rageto kupai, ne kupai Palagu maekana ralemana iwavagina egitaato, e Iesu egitaato Palagu gimana ripanai rugatago. 56 Ne ekilato, “Iogitaa! Kupa pevekala-paka agitaana, e Taunilimalima Natuna Palagu gimana ripanai eruga-tagona!”
57 Vokila gekamonagiato aonai gimara na tegara gekou-gavurato voupe geparalato. Ne maparara veganamo ia geraka-veniato, 58 gegapiato, ne siti mulinai gerolo-atiato, ne vatu na gevatuato. Vega-taunatauna talimara geria rapuga koloakoloa ta arana Saulo, ia gagena kwalanai getao-talirato. 59 Gevaleawai aonai, Setepano erapalito, netiwato, “Iesu Velekou o, au palaguku ono gapi-ragea.” 60 Evetiu-talito, ne matagina ekea-rageto, netiwato, “Velekou o, geria kala rakavana ea voina ragai pono venira.” Vovetaina ekilato, ne ekwaregato.