1 Ekala mulinai Iesu Ierusalemai everageto, kwalana Iuda talimara geria velekwa ta gekalaawai.

2 Ierusalemai kovu ta vanagi kamuna arana Mamoe Vanagina laganai. Vokovu arana Heberu karonai Betesda, ia laganai agalagi numara imaima. 3 Toma mapararai viti talimara vovogo vonai gemaoko-tagowai, mata-kele, gage rakava, e tauniparara kwautarana gekwaregato talimara, [nanu pene kuvilaa gealo-tagoawai. 4 Kwalana aneru ta kupa na emarigowai, vonanu evega-kuvilaawai. Vonanu ekuvilaawai aonai, etulurai-kunewai talimana gena viti enamawai.]

5 Vonai talima taa emaoko-tagowai, gena viti rigolora gagala toitoi taula vativati (38). 6 Iesu na vonai maokotagonai egitaato, eripato, ia toma vogovagi eviti-agiato. Gaurai Iesu na erenagiato, netiwato, “Goi oririwana ono nama pa?”

7 Viti talimana na evega-geleato, netiwato, “Velekou, nanu ekuvilaana aonai, au kovu ai ati tau raka taoraiku talimana ta. Eanana matotauku kovu ago-veninai ta etulurai-kunena.” 8 Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, gemu gepa ono gapi-itia, ono laka.” 9 Ne votalima gena viti veganamo enamato, gena gepa egapi-itiato, ne erugaitito, elakato. Vokala Tapati tomanai ewalato.

10 Gaura pakurai Iuda talimara na viti na enamato talimana gevaikilaato, negetiwato, “Toma Tapati, gemu gepa ragai ono vua-louloua, rova.” 11 Ia na evega-gelerato, netiwato, “Au pevega-namaku talimana na pevaikilaku, nepetiwa ‘Gemu gepa ono gapi-itia, ono laka,’ nepetiwa.” 12 Ne ira na gerenagiato, negetiwato, “Voo rai talimana pevaikilamu, ‘Gemu gepa ono gapi-itia, ono laka,’ nepetiwa?” 13 Na Iesu na evega-namaato talimana ati ripana, rai na evega-namaato, kwalana Iesu elaka-gerevagito, talima gutuma vonai aora na.

14 Kapinai vou Iesu na votalima Rupu Veaga aonai erawaliato, ne evaikilaato, netiwato, “Ono kamonagi, ewagumona goi ponama. Kala rakavana ta ragai mapono kala-waia, rakava kamu iwavagina taa na neerawalimuna nea.” 15 Ne votalima elakato, eagoto, Iuda talimara evega-riparato, ia Iesu na evega-namaato.

16 Vovetaina gaurai Iuda talimara na Iesu gevega-rakavaawai, kwalana Tapati tomanai vevega-maguli kalana ekalaato gaurai. 17 Ne Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au Tamaku vanagivanagi einaguluna gaurai, au maki ainaguluna.” 18 Vovetaina ekilato gaurai, Iuda talimara geria ririwa raupara ta pia rawalia vegata, pe Iesu pia vagi-kwaregaa negetiwato. Ati voTapati ati ekwalanaato gaurai, na ekilato, Palagu ia Tamana netiwato. Kwalana vokilai ia Palagu goti gelegele netiwato.

19 Gaurai Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Taunatauna, au na avaikila-taunataunamina, Natuna geregana na gau ta ati pene kalaa, na Tamana gena kala pene gitara kalaramo ia na pene kalara. Tamana rakagau ekalana gaura mapararara Natuna na maki pene kalara. 20 Kwalana Tamana na Natuna eulamagiana, e ia na ekalarana gaura maparara maki evega-gitaana. Pa, gau kamu iwavagira maki genai pene vega-matagaira, egaura maki pene vanagira, gomi nugami pia pale-vagi ulanana. 21 Vega-gelegelena Tamana na kwarega talimara evega-kuliiti-wairana, ne maguli evenirana vetaina, Natuna na maki gena ririwa talimara maguli evenirana. 22 Tamana na talima ta ati eagiroriana, kwalana veagirori tiavuna maparana Natuna eveniato. 23 Voia ganina, taunilimalima maparara na Natuna pia nugagi-ragea, Tamana genugagi-rageana vetaina. Natuna ati enugagi-rageana talimana na Tamana maki ati enugagi-rageana, kwalana Tamana na Natuna etuguato.

24 Taunatauna au na avaikilamina, au geku kila ekamonagiana e etugukuto Palaguna evega-taunataunaana talimana na maguli vanagivanagi warau pegapia. Ia Palagu gena Kota aonai ati pene laka-toga. Aikina. Kwarega warau peraokwania, maguli aonai pelaka-toga.

25 Taunatauna avaikilamina, tomana roe nea pene vogomai, warau pekwara, kwarega talimara na Palagu Natuna karona pia kamonagia, e pia kamonagia talimara pia maguli. 26 Kwalana Tamana matotauna genai maguli emiana gelegelenai, Natuna maki vovetaina eveniato, maguli genai emiana. 27 E ia Natuna rorirori eveniato, pene veagirori ulanana, kwalana ia Taunilimalima Natuna. 28 Nugami ragai pia palevagi! Tomana evogomaina, kwarega talimara maparara roe nea kala aora na Palagu Natuna karona pia kamonagia. 29 Ne piama laka-piati: Kala nama talimara pia kuliiti, maguli pia vaia gaurai kala rakava talimara pia kuliiti, rakava voina metauna pia gapia ulanana.”

30 “Au geregaku na gau ta ati pana kalaa ripa. Aveagirorina maki Palagu na evaikilakuna akamonagirana gelegelerai akalarana, gaura pakurai geku veagirori rakagoto, kwalana ati au matotauku geku ririwa ta akwalanaana, na au etugukuto Palaguna gena ririwamo akalaana.

31 Pere au matokaukumo para vekilagi-matagai genai, au geku kila ati tau vega-taunataunana. 32 Na talima taa na maki au evega-taunataunakuna, e au ripaku, ia na au ekilagi-matagaikuna kilana taunatauna.

33 Gomi na talima reketa gotugu-agorato Ioane genai, ne ia na kila taunatauna ekilagiato. 34 Au vega-taunataunaku kilara ati taunilimalima geriana evogomaina, a Ioane pakilagia kwalana, gomi maguli pio vaia pakurai. 35 Ioane noowane lamepa vetaina egalawai e emolewai, ne gomi vovekarawa kianai gemi ririwa, ia gena maekai tipo pio verere nogotiiwai.

36 Na au gevega-taunataunakuna kalarana, Ioane na evega-taunataunakuna kilara, voira gevanagirana. Kwalana au Tamaku na evenikuto inaguluna ewagumona akalaana, eiana au evega-taunataunakuna, au Tamaku na etugukuto. 37 Au Tamaku na etugukuto, e ia matotauna na au maki ekilagi-matagaikuto. Gomi na ia karona rogoti goro kamonagia, e kolemana maki rogoti goro gitaa. 38 E gena kila gomi aomi ai ati emiana, kwalana ia na etuguato talimana ati govega-taunataunaana.

39 Gomi na Puka Veaga kilara gotavu-inamainamarana, kwalana gomi gotugamagina, vokila aorai maguli vanagivanagi pio rawalia. Vokilana au gekilagikuna. 40 Na gomi maguli vaivaina veaolenai au geku ai vogomai ati goririwana.

41 Au taunilimalima geriana vevega-rage ati atavuana. 42 Na gomi rakavetaina, au ripaku. Au ripaku gomi aomi ai pa nugami garakaurai Palagu ulamagina ati emiana. 43 Au avogomaito Tamaku aranai, ati gogapi-ragekuna. Na talima poluna ta pene vogomai matotauna aranai genai, pio gapi-ragea. 44 Gomi matotaumimo aomi ai govevega-ragena ne gogapi-ragerana. Na vovevega-rage Palagu geregana namo pene kalaa. Palagu genana evogomaina vovevega-rage, gomi na ati goririwaana pio gapia. Pene gomi nevetaina matotaumi aomi ai govevega-ragena genai, au raka pio vega-taunatauna-tiwaku?

45 Ragai pio tugamagi, au na Tamaku wailanai pana rolimi, aikina. Veroli talimana gogapi-rageana talimana, Mose, ia na gomi pene rolimi. 46 Pere gomi Mose pogoro vega-taunataunaa genai, au maki pogoro vega-taunataunaku, kwalana ia na au kolemaku etaloato. 47 Na pene ia na etaloato kilana ati pio vega-taunataunaa genai, au geku kila raka pio vega-taunatauna-tiwaa?”