1 Iesu ekilato, “Taunatauna, au na gomi avaikila-taunataunamina, mamoe kanana vanagina na ati pene laka-toga, na raupara taa na pene pae vanagi talimana ia lema e verari talimana. 2 A mamoe gitatagora talimana kana vanagina na pene laka-toga. 3 Kana vanagina gitatagona talimana na gena vanagi pene kala-pakaa, ne mamoe na ia karona gekamonagiana. Ia na gena mamoe arara evatorana, ne evaiatirana. 4 Gena mamoe maparara evaiatirana, ne ira wailarai elakana, gena mamoe ia mulinai gelakakauna, kwalana mamoe riparia ia karona. 5 A talima poluna ta mulina na ati pia ago, aikina kinavagi; talima poluna genana pia laka-gerevagi, kwalana ia karona mamoe ati riparia.” 6 Iesu na voparapore evega-riparato, na ira ati getugamagi-iluto.

7 Na Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Au na avaikila-taunataunamina. Au mamoe geria kana vanagina. 8 Gevogomai-kuneto talimara maparara lema e verari talimara. Gaurai mamoe na karora ati gekamonagirato. 9 Au kana vanagivanagina. Rai au gekuna pene laka-toga talimana ia pene maguli. Pene laka-toga, pene laka-piati, e ganigani pene rawali. 10 Lema talimana ati pene vogomai-kawa. Na ia lema pene vogomai, vagivagi pene vogomai, vevega-rakava kwaikwai ulanana pene vogomai. Na au avogomaito, maguli pia vaia, e maguli na pia vonuvonu-rage ulanana.

11 Au mamoe gitatagora talimaku namana. Mamoe gitatagora talimana namana gena maguli etao-taliana mamoe pakurai. 12 Inagulu talimana gevega-voiana vou mamoe egita-tagona talimana, ia ati mamoe gitatagora talimana taunatauna, e ia ati mamoe gatara. Gaura pakurai uraura kwaevana rakavana evogomaina egitaana genai, mamoe pene raokwanira, pene raka-lekwalekwa. Ne uraura kwaevana rakavana na pene gapi-talira, pene vega-kali-lovolovara. 13 Mavoina talimana eraka-lekwalekwana, kwalana ia vetugunagi talimana mavoina, e mamoe maki ati eraramanirana.

14 Au mamoe gitatagora talimaku namana. Geku mamoe ripaku e geku mamoe maki riparia au. 15 Vega-gelegelena Tamaku ripana au e au maki ripaku Tamaku vetaina. E geku maguli maki atao-rigoana ira pakurai. 16 Au mageku mamoe iraura reketa getaluna. Na ira elaveta aonai roe nea. Au na ira maki pana vaimaira. Ira na au karoku pia kamonagia, e ira maki elaveta kwapunamo ai pia ago e gitatagora talimana maki kwapunamo. 17 Tamaku na eulamagikuna, kwalana geku maguli atao-rigoana, e mapana gapi-waia. 18 Talima taa na au geku maguli ati pene gapi-vagia au gekuna. Au matotauku geku ririwai atao-rigoana. Au mageku tiavu pana tao-rigoa, e mageku tiavu pana gapi-waia. Voo au Tamaku na evaikilakuto pana kalaa.”

19 Ekila galamanai Iuda talimara matotaura vekarawarai geveware-kavalugato. 20 Talima vovogo gekilato, “Ia palagu rakavana na peporogia, pe pekawaa. Rakagau gaurai, ia gokamonagiana?” 21 Na talima reketa gekilato, “Talima ta palagu rakavana na pene porogia genai, evetaina ati pene kila. Palagu rakava na mata-kele talimara matara raka pene vega-ali-tiwara?”

22 Vonai Rupu Veaga Vega-veagana Velekwana Ierusalemai tomana ekwarato. Voo gaulago aonai. 23 Iesu Rupu Veaga aonai Solomona gena vanevane na elaka-agowai. 24 Ne Iuda talimara na geruga-gegelagiato, gerenagiato, negetiwato, “Ai roe gaaovoaovona. Arigi toma vou pono varamai, goi rai? Pene goi taunatauna Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna), genai, gemai ono vekilagiati-taunatauna.”

25 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na warau avaikilamito, na ati govega-taunataunakuna. Au Tamaku aranai akalarana kalara na au gevega-matagaikuna. 26 Na gomi na au ati govega-taunataunakuna, kwalana gomi ati au geku mamoe. 27 Au geku mamoe na au karoku gekamonagiana. E au ripaku ira, e ira au muliku ai gelakana. 28 Ne au na maguli vanagivanagi avenirana, e ira ativagi pia kwarega; e taa na au gekuna ati pene gapi-gerevagira. 29 Ira au Tamaku na evenikuto, e au Tamaku goloka iwavagi, taa na ati pene vanagia. E taa na maki ati gelegele ia gena vegitatago tiavuna aonana pene gapi-gerevagira. 30 Au e au Tamaku ai kwapunamo.”

31 Ne Iuda talimara vatu gegapito, ia vatua negetiwato. 32 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Kala namara vovogo gomi wailami ai akalarato. Vokala maparara au Tamaku na evenikuto pana kalara netiwato. Vokala maparara aorai, arigi kala galamanai goririwana au iovatuku nogotina?”

33 Iuda talimara gekilato, “Kala namana ta galamanai goi ati gavatumuna, na goi na Palagu okilagi-piatogaana gaurai. Goi taunilimalimamo, na matotaumu Palagu ai ovevega-agona.”

34 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi gemi rova aonai kila ta evetaina ekilana, ‘Au akilato, gomi palagu.’ 35 Ita ripara, rakagau Puka Veaga aonai ekilagiana kilana emia-vanagivanagina. Palagu na votaunilimalima ekilagirato ‘palagu,’ e Palagu na gena kila evenirato talimara ira. 36 A au Tamaku na evirigikuto, e etugukuto tanoparai; rakagau gaurai govaikilakuna, nogotina, au na Palagu akilagi-piatogaana, kwalana au akilana, ‘Au Palagu Natuna’ natina ei? 37 Pene au Tamaku gena kala ati akalarana genai, ragai pio vega-taunataunaku. 38 Na gena kala akalarana genai, vokala pio vega-taunataunara, pene au ragai pio vega-taunataunaku nogotina. Pio ripa e pio vega-taunatauna, Tamaku au aoku ai etaluna, e au maki Tamaku aonai ataluna.”

39 Vokila galamanai geririwato, Iesu pia gapia negetiwato, na gimara na evegaivagito, elakato. 40 Ne voanana Iesu ewaikuleto. Eagoto, Ioridana waina na elaka-vanagito, eagoto kavata roparopanai, kunenai Ioane evebapatisowai kapunai; vonai etaluwai. 41 Talima vovogo ia genai geagoto, negetiwato, “Ioane na vegailia irauna ta ati ekalaato, na etalima kilana ekilagirato kilara maparara taunatauna vegata.” 42 Vonai talima vovogo Iesu gevega-taunataunaato.