2
Da isai bidi tiwai elalubadi Godigo da Krais dali ma hodolai
1 Te dage, polobadu dagego dwai kolesaga elama, te tų geda mubaso, tama dage isai bidi tiwai elaluai dao. Isai bidi agai Godigo wabo po odosiąbo gilama, tama dagego me Godigo po odobe. 2 Tama te sogo dage e tǫde bidibo we bidigo ebo dwai kolesaga wali bilaluai dao. Tama tiyu, dagego te dwai haubo noma tobolu bidigo kolesaga wali pai dao. Agai te dagalude bidibo dwai haubo noma bage tonalubo dao, tama megi me agai te Godigo po sela sąbo we bidigo homu kolesaga tonalubo dao. 3 Tama da me, da tigidali polobadu te hani tiwai bidaluali. Dago tigigo tǫde ebo dwai dwai kolesaga wali peyu, tama dago tigide pusu yabo kolesaga ela piduai. Dago homude pusu yabo kolesaga me dago ela piduai. Tama te kolesaga edubadi, Godigo da dali sębę eduai, agai te gasa we bidi tigidali dali sębę iduali tiwai. Tama God agai da eligi sogo da, teda te dolo egi dao, po meni. 4-5 Mu tama, dago yali dwai kolesagago da ela munama, tama da isai bidi tiwai bidibo ąǫ eyu bidai. Tama da te tiwai bidaluai goli, Godigo da dali dwagi yai homu elama, tama da godolo genuai mu yali. Tama tibaso, agai da dali homu dene genuai mu eyu, da tau sabo homu mu yai. Tama eyu, agai da Kraisba wadolama, da ma hodolai, te da ma bidimainogo yai. Tama tiyu, te Godigo da olo mu tau sabo wiegi yai kolesagago naga agai dage ma dobola sai dao. * Kol 2:13 6 Tama Godigo da Krais Jisas dali wadolama, tama agai Krais dali da dali ma hodolai, te da isai bidi tiwai bidibo ąǫ ebo silalio, dago tomode ogwa wai gesi noma ma pedalai. Tama da te Krais dali te dagalude bidiyu dago agai we bidi tonalubo sę meba emainogo te God agai da ma hodolai tiwai yai. 7 Agai te sę da dali magi baso yaliwe? Woo, agai da dali dwagi yai homu eyu, da godolo mu ebaso, tama agai Krais Jisas tagala palali, da tau somainogo yai. Agai da olo tau sali, te dago abelegobeo. Tama agai da olo tau sali kolesaga te mu genuai mu tama dao, te we bidi tigidali augwaligo kuna konemainogo, tigidali sogo nosali, te Godigo da Krais dali ma hodolali. 8 Tama tiyu, Godigo da olo tau sabo kolesaga naga tego dage tau selama, dage Satango nogode ma sali dao. Tama dagego te Krais hagede te konealubo po duga homu dąų olama, tama God agai dage tau siyu ma sali dao. Te dagego bomogo me ebeo. Te menio. Te God agai dage olo tau sai dao. 9 Niwai bidi aga digi bomogo te wiegi yai kolesaga eyu, aga digi nogi ugwaba sidali weyu, tama Godigo da olo tau sai dao. 10 Tama God aga digi agai da gesi noma ma nigilai. Agai da Krais Jisas dali wadolama, tama da tǫde bidibo sogo tigidali dago we bidi tau sabo sę naga ela bilimainogo eyu, agai da gesi noma ma nigilai. Tama dago te we bidi tau sabo sę yabo te sę agai polobadu sisi yai.
Krais agai te bidi hani si deliba sisinai
11 Te God agai dage olo tau selama, tama Satango nogode ma siyu, tama dagego yabo wiegi yai sę sisi yai. Tama tibaso, dagego duga polobadu bidali kolesaga ma konea palao. Dage da te Juda hani isiąwai ame nani we bidi hani dao. Da Juda hani bidi dago ge hwągo dena tigiwali togobo dao, te da Godigo hani da olama waselemainogo ebo dao. Tama te Juda hani bidi dabe augwaligo dage hagede bo olama, “Te God konesiąbaso augwaligo augwa tigiwali togosiąwani bidi dabe dao,” te po dagede wabo dao. Tiali goli te tigiwali togobo sę te bidigo nogogo aga tigi daide naga ebo sę dao, te genuai sę menio.
12 Tama polobadu dage te tiwai bidibadi, te dagego Krais aga de dawe, te dagego konebeo. Dage te Israel bidi hani bulu badu bidaluai, te dage God agai hagea sai we bidi hani meni. Te God agai te da Israel we bidi dali dwagi yai sę nosali yabo po olama, tama dabolo polobadu mu pusai dao. Tama te pogo bomo te Godigo dena wąįbolo mu dąų wali po te dao. Tiali goli Godigo dage Israel hani isiąwai we bidi dali te tobage tau sabo dąų wali po wabeo. Tama dage tǫde bidibadi dage dwagi yai homu eyu, te Godigo dage dali wiegi yai sę yabo sogo tonaluai menio. Tama dagego God konesiąwai bidai dao.
13 Polobadu dage te God digibulu bidai dao, pąde meni. Tiali goli te Godigo sa muani tagala palali bidi Krais aga ni pedaide isilama, tama aga kanemego dage te Krais Jisasde wadolama, tama megi agai dage God pąba bidagasomainogo yai dao, dage te Juda dabe tiwai bidimainogo yai. 14 Magi baso meni. Krais aga digi te boi piabo tų nigai dao. Polobadu da Juda bidi hani dali dage Juda hani isiąwai bidi hani dali gasagi yai tedali bidaluai. Tama tiyu, te bidi hani si augwa hasi te boi bidi homu eyu bidaluai. Tama te bidi hani si tomode te dąį tiwai elaluai. Tama Krais aga ni pedaide isilama tama te tiwai eyu aga tigigo te hani si tomode elaluali dąį te agai hųgialio. Tama hugilama, tama agai da hani si deliba sisinama, deli hani tiwai nigilai, te megi te boi bidi homu mu silai dao. 15 Magi baso meni. Agai te Juda dabego bomo yai po silali, te bomai po te dąį tiwai polobadu elaluali. Awe, agai te homu yali, ‘Te eno te bidi hani si deliba sisinama, tama te gesi noma bidi hani deli nigilaibao, tama augwali enade wadolaibao,’ te homu yai. Tama te homu eyu, agai te Juda dabego bomo yai pogo ebo sę agai mu silali. Tama megi te dwasianu bomo yai po me, te genuai bomo yai po me, te augwali tigidali megi sę elalubo menio. * Kol 2:14 16 Tama tiyu, agai te da Juda bage dali dage Juda hani isiąwai bage dali tomode yali boi bidi homu agai ela silimainogo eyu te aga te ni pedaide isali. Tama aga te ni pedaide isilama, tama agai te bidi hani si deliba sisinama, wadolama, tama tigi deli tiwai nigilama, tama agai te wadolali hani we bidi God pageba ma sesali. * Kol 1:20 17 Tama Krais aga asama, tama agai te wiegi yai gesi po, te boi piabo po agai da tigidalibolo pusagasali. Te dage God digibulu bidali Juda hani isiąwai bage dali, te da God pąde bidali Juda bidi hani dali si, te da tigidalibolo agai te boi piabo po ola magasali. * Ais 57:19 18 Eno te po magi baso obawe? Te Krais agai te da hani si tau sabo sę ebaso, Godigo Mobo Bidi aga da tigidalide hodobo bidiyu, tama da gedu haluasa po wabo si te God dago Aya agai dago wabo po odaibao. 19 Te Krais agai te tobage genuai sę tigidali ebaso, megi dage Juda hani isiąwai we bidi te dage gasa bulu we bidi menio, osogo bidagasai bage me menio. Woo, megi dage Godigo we bidi hani tomoba mu asai dao, te bidi hani dage mu wadolai dao, te augwali dali hodobo kaneme deli dao. 20 Tama eno te be sę ebo po pagede te po digi po begelama te po megi obao. Te Krais aga digi aga te be dąų wabo page ni tiwai dao. Tama agai tagala palali bidi dabe augwaligo dagebolo pusali po me, te Godigo po ola mabo bidi augwaligo dagebolo ola mani po me, te wiegi yai po te be kau ni dabe tiwai dao. Tama dage da, te be kele ni dabe tiwai dao, te be dąų wabo page ni dali te be kau ni dali si tede dage bugagia dąų olama elalubao. 21 Tama Krais aga digi agai te be sę ebo ni tigidali wadolama, tama te be genuai mu pedalobo dao. Tama tiyu, te be gasagi yai tedali be elaluaibao, te dago Genuai Bidigo aga hagea sai be. 22 Dage me Kraisde mu dąų olama, tama Krais agai dage dali te gasa we bidi dali te deliba munama, tama Godigo Mobo Bidigo bidabo madigi nigibo dao.