1 Pa inar buinim Morowa ga Karisito. Are ratmat ga man ubiming maranit meba mamila pagap onim na panbinim. Na urie pianam, la unama Karisito gare orong na kilan ila lamige ang Morowa. 2 Mirier taraiap le man agatming maime pagap onim na panbinim. Ebun it man agatming maime tavukup mila kiram la man mamiuluan inamaniap onim na kimanam. 3 Memani, na tara la naganming ira Karisito, mivara ra iro maiogun ga tale gat amiuluan tavuk onim na uro kimanam. Karuk. Ga urio ninimiap ula nou la kagoiri ira Karisito ga parepming ira Morowa. Are ratmat ga tale puoieng meba ogimameng. 4 Pa tubiat, na tara la eba betang Karisito, irie muana o ninimiap buong, la uakap na irap ma inamaniap, tie mimi gat la eba betming ga irie ira lalabie ila kani ang Morowa.

5 Are ratmat ga minamuam ga mevara mirier tavukup onim na uro kimanam la maiot na dalap mi. Miriro tavukup la are ro: Tavuk o sadak ga tavuk ila papali ga tavuk o na ma neip. Ga tavuk o tebuk, ga mudurut me pagap maiam non teip. Uriro mudurut me pagap maiam non teip, urie la aret tavuk o lotu me mai morowap o kakarabunim na irap a Morowa. 6 Buat okosarming gare rie. Karuk. Memani, eba bukbukang Morowa ga alang uniap ula kiro maun mirier teip ganam la mime akosar tavuk are tiro. 7 Tinan na tara la tale ka naganming ira Karisito, tie mimi gat la mime makosar mitmat tavukup. 8 Pa titot mimi le mapugutmiara mirier tavukup ganam mila kiram. La are ro: Tavuk o mukmukanim ga non teip, tavuk o bukbuk ga tavuk o ukirara ma non teip, ga ties o fugau ira Ila Kani, ga ties ula papalu meba miniam non teip. Mimi le mapugutmiara miriro tavukup ganam. 9-10 Buat makarabutmiala non ekelesiap papap mim. Memani, opugutmiara ra ninimiap ming ula tatalu iat ga mirier tavukup iam mila kiram. Ga mino ra urio ninimiap ula nou gare la minam burap ira ma neip mi. Ga uriro ninimiap ula nou la ume okosar Morowa urio ninimiap ming gare uniap ang kan, meba amira Morowa maset. 11 Na urio ninimiap ula nou, leba mimi ba Iudaiap o teip la tale onim Iudaia, utmat la pagat agarit. Ga leba amiuluan tavuk o kasau o karuk, ga leba mimaning unirap ula muru o karuk, o kamina gare teip o ubi agarit o teip mila uke, mitmat gat la pagap it agarit. Pa narit it paga la kakani, iro la ugamaro: Karisito, irie la uke me mirier pagap ganam, ga unama na dalap ma mirier ekeleisap ganam.

12 Tie, Morowa la miteong ara gare inamaniap am, ga mitara naong me milam. Are ratmat ga mamiuluan mitmat tavukup gare ro, Minang tavuk o kadik ga tavuk ila muri o uaganuliap ma non teip ga tavuk o tekapir ga tavuk o uteteiliat upat unualeap ming, ga tavuk o uteteiliat ira ma teip la akosarmeng tavuk ila kire ira mi. 13 Pa leba noba migana kabirana mi la amaning ties ira noba ekelesia la okosarong kiribas ira a, tie buat upula irie tavuk ila kire. Karuk. Pa avaiang irie tavuk ang are Ila Kakani la uvaio kirinim ang. Are gat tie, mimi gat le amiuluan iriet tavuk. 14 Tavuk o na migat me inamaniap la makurupin mirier tavukup ganam ga ume mavuvuo tavukup ganam mila mumurum ga mavisieng na dalap mi ganam.

15 Tie, miairang malina ang Karisito meba ake me ninimiap ming ga ualeng mabuo dalap mi. Are ratmat ga miaram miro dalap o uteteiliat meba meke me agarip mim ga me mirier pagap la makosarming. Memani, miteong Morowa meba iat nemipama gare namurit neip ga eba iat mionang un malina. Ga mimi le mialang temaieng me aun Morowa me mirier pagap ganam. 16 Ga ties ang Karisito le dakieng migat na dalap mi meba masingmiala non ekelesiap papap, ga mairorotming ma non ara agarip mila murum kabirana mi. Ga pumiara ma sasangip o lotu ga sasangip la imuam Muranama ang na dalap mi. Pumiara ma sasangip na Babam ula tatalu ga sasangip o lotu ga sasangip am Muranama, mirio pagap leba oagamelie ties ang Karisito la iot migat na dalap mi. Ga na tara la miaram sasangip, mumuru le mivang “temaieng” na dalap mi me aun Morowa. 17 Ga ira ma mirier pagap ganam la makosarming iro ties ga iro ubi, amiuluan tavuk maiang inamaniap am Ila Kakani Iesu. Ga mialang “temaieng” aun Morowa me mirier pagap ganam ira Iesu.

18 Tie, mimi kualap, mionang mapat laip mim ga omiuluan ties maiong. Memani, mimi am Ila Kakani ga iriro tavuk la puvuvui na irap a Morowa. 19 Ga mimi teip, naming maset me kualap mim, ga umialeng maset mabuo. Pa buat akosarming tavuk ila kire ga eba giginam ba dalap ma. 20 Pa mimi lop, miptang ties maiong irap mim ga nagap mim ga omiuluan urio ties maiong. Leba amiuluan itmat tavuk, eva eba teaba Ila Kakani me milam. 21 Pa mimi irap maiam lop, buat miniam lop mim ga mabukmila. Karuk. Memani, ebun kiram dalap ma me milam. 22 Pa mimi teip o ubi agarit maiam non teip, mimi kan le omiuluan ties maiong mirie teip mim mila kanim. Pa buat it omiluan ties maiong, na tara la migimameng ga mivienmeng me ubi ming ula muru. Karuk. Pa miraung aime Ila Kani ga okosarming ubi meba maagamilie teip mim mila kanim na dalap mila murum. 23 Ga miriro ubiap ganam la makosarming, ubiming maranit meba makosarming. Tale are la makosarming ubiap me maun inamaniap. Karuk. Pa makosarming ubiap me aun Ila Kani. 24 Mimi le akosarming tavuk gare ro, memani tubiat eba alang Ila Kakani uniap ula muru miun. Urio uniap, irie paga ila mumuri la midaong Morowa meba alang maun inamaniap am. Onagiming, mimi teip o ubi ang Karisito ga iriet narit la okosarming ubi apat. 25 Pa aga migana la akosarong tavuk ila kire, eba oala uniap ula kiro me irie tavuk ang la kire. Memani, Ila Kani la tale agatong me bop ma inamaniap gare teip o ubi agarit o teip la maionama na agat maiong kan.