1 Tie, mani la irie muana migat o nagan? Met iriro tavuk o nagan, bira ra maset eba buaram mirier pagap ganam Morowa la midaong ara meba alam buun ga man uanbula meba buaram. Ga iro gat nagan, mabira ra maset pagap la tale puobuong meba magimabuong ma irap buo, mirie pagap la maiot. 2 Iro nagan, eap buam onim tinan la naganmeng ira Morowa ga mitara teuba me tavuk maiang. 3 Iro nagan, abit ara Morowa la okosarong panbinim ga kimanam o kan ties ang. Ga mirier pagap la magimabuong, Morowa la makosarong a paga la tale puobuong meba agimabuong ma irap buo.

4 Tie, naganong Abel ira Morowa, are ratmat ga akosarong lavang me ai Morowa. Ga iriro lavang la mumuri maset ga akurupin lavang ang Ken. Morowa la teuba me lavang ang Abel la uala aun. Ga iva Morowa Abel irie migana ila puvuvui, memani naganong ira Morowa. Uvara ra Abel, pa me uriro nagan ang la are man baisong ka me buun. 5 Enok la naganong ira Morowa. Are ratmat ga na tara la man inim ka Enok na uro kimanam, alagiong Morowa ga ula na panbinim. Inamaniap la man aisinmeng pa tale agimameng. Memani, alagiong Morowa. Pa avaikieng Babam ula puaru, tinan la tale ka alagiong Morowa Enok, na iriro tara man ouluan Enok ties ang Morowa ga teuba Morowa aime. 6 Migat, migana la tale naganong ira Morowa, tala kan teuba Morowa aime. Are ratmat ga migana la namo ala kagarat ai Morowa, iriro migana le naganang ira Morowa la unama ga irie ga Morowa la ume ualo uniap ula mumuru maun inamaniap la man aisinmeng. 7 Noa la naganong ira Morowa. Are ratmat ga na tara la aulo Morowa a paga la eba betang tubiat pa tale ka agimaong Noa, tie naganong iro ties ang Morowa ga okosarong non sip ula kanu. Are ratmat ga tubiat irie ga numeilup am la mela maiobu na uro sip ga maionama maset ga tale ioumeng. Met uriro nagan, Noa la iriliam inamaniap ganam onim na kimanam na ties, ga masinguala inamaniap gare ro, Tale kan naganmeng ira Morowa. Are ratmat ga mevara me kirinim maiong kan. Ga met uriro nagan ang Noa, Morowa la iva Noa migana ila puvuvui. Met iriro tavuk, businguala Morowa irie ira iang alang meba evam Morowa “inamaniap mirie ekelesiap mila puvuvum”.

8 Tie, Abraham la naganong ira a Morowa. Are ratmat ga na tara la amarikong Morowa, ouluan it ties ang ga oulai pianam ang Ur ga ula na non kimanam la namo alang Morowa aun meba ang ba migat. Tale oit Abraham eba ala lagum, pa naganong it ira a Morowa ga ula. 9 Met uriro nagan, ula unama na uriro kimanam tinan la midaong Morowa la namo alang aun. Ga unama na uriro kimanam are migana onim na non gar la unama na kimanam ang non gar. Tale kan unama na luguan ila mumuri migat. Karuk. Unama na luguan o lotu a buruma irie ga Aisak ga Iakop, litie teipien leba liarang uriro kimanam ga irie, are tinan la midaong Morowa. 10 Tale kan agatong Abraham papot me noba non taun onim na kimanam. Karuk. Busit la man naganong Abraham meba ogimaang uriro taun la eba okosarang Morowa ga eba iot atatan makin. 11 Tubiat la laiong ara Abraham ga magabun ang gat Sera la kualapikieng ara ga aipieng ara ira tara o lopnuariap. Pa naganong Abraham maranit iro mida ang Morowa la tiesong meba avarangeieng kulot ba. Are ratmat ga tubiat iro kukunim ang Morowa ga mugo Sera ga puoieng meba avarangeieng kulot. Sera la naganieng gare ro, Morowa la ume ties migat. 12 Tie, iriro migana la laipakong ara ga tale gat puoong meba amaning kulot. Pa betmeng papaluaip ma eap am ira a kan ga are maralaip na panbinim, ga are ubiem labinim. Papaluaip migat, are ratmat ga tale kan puomeng teip ga magaulap meba mavasmeng.

13 Tie, miriro teip ga magaulap la naganmeng ira a Morowa ga ila puoieng na tara la mevara. Tara la maionama na kimanam, tale kan maiara iriro paga la midaong Morowa meba alam maun. Karuk. Pa naganmeng maranit eba betang iriro paga tubiat ga eba temeba aime. Ga tale kan mulimeba la man tiesmeng gare ro, “Ponama na uriro kimanam gare teip ga magaulap mila kibangam. Mupot ponama a tara ila papoi na uriro kimanam.” 14 Teip ga magaulap la maiaramo uriro ties la are tiro, busingmaiala mirie la namo omaioping kimanam maiong migat. 15 Tale maiot dalap ma na uriro pianam tinan la omaiolai ga mumaio Ur. Leba tara are ba rie, tie, memaning alang meba ina terigimeng me na urie pianam. 16 Ga talet okosarmeng gare tiro. Karuk. Pa man auanmela tara tubiat meba mela maiobung na non ara pianam la iot na panbinim la okurupin uriro pianam Ur. Are ratmat ga tale kan muliuba Morowa me miriro teip ga magaulap la megama, “Nunuo Morowa pang.” Karuk. Pa orangaong ara Morowa non taun maiong miriro inamaniap meba mela maionang una.

17-18 Tie, umera Morowa Abraham meba anamung Aisak irie namurit poi ang ga alang aun gare lavang. Pa anagiong Abraham mida ang Morowa la aulo Aisak gare ro, “Irat Aisak, eba betmeng papot ma garip ma eap nuam.” Abraham la naganong ira mida ang ga urangaong meba anamung Aisak ga alang gare lavang aun Morowa. 19 Naganong gare ro, “Leba aving Aisak, tie puoong Morowa meba ina emung.” Are ratmat ga puobuong leba tiesbuong o uvuvuo me iriro paga la betong gare ro: “Abraham la ina aula poi ang na una.”

20 Tie, Aisak la naganong ira Morowa ga ualo ugiginara aun Iakop ga Iso ga leulo a paga la eba betang ira lie tubiat. 21 Iakop la naganong ira a Morowa, ga na tara la muor kagarat meba aving, tie ualo ugiginara liun lopien angan lila teivien. Ga kumuong me bo kudek ang ga lotuong me ai Morowa. 22 Iosep la naganong ira a Morowa, ga na tara la namo aving, tie maulo teip ga magaulap onim Israel tubiat la eba omaiolaing kantri Isip ga mela mamarikong meba maiavim mualap a ga mela memuam Kanan.

23 Tie, mamo ga naga ang Moses la naganliong ira Morowa. Na tara la avarangeieng naga Moses ga agimaliong irie kulot ila mumuri maset. Are ratmat ga liraia puoieng ira ma naien ma ulangip. Memani, tale kan merau ga oguekmeng maimai ang orong onim Isip. Uriro maimai la tiesieng gare ro, Mirier lop mila teip onim Israel la eba mavarangemeng magaulap eba menamum ga meving. 24 Moses la naganong ira Morowa. Are ratmat ga tubiat la kakani ra, tale naong le meivang ga memama irie poi iang kulamut ang orong onim Isip. Karuk. 25 Pa naong meba aving ngitngit ga inamaniap am Morowa. Eva, tale naong meba onang ga teip ga magaulap onim Isip ga teaba aime tavuk o kirinim at tara ila popoi. 26 Memani, naganong ira Morowa la eba alang uriro uniap ula muru me iriro tavuk la akosarong. Are ratmat ga uburio agat ang meba aving mulinubap na bonim a Karisito ga iriro la eba makurupeling migat mirier kakepup ga sasaip ga pagap onim Isip. 27 Moses la naganong ira Morowa, are ratmat ga tale kan urau aime orong onim Isip ga teuara ga oulai Isip. Moses la akosarong iriet tavuk ga dusong maranit. Memani, iro nagan ang puoong meba agimaang Morowa. 28 Iro nagan, maulo Moses inamaniap onim Israel meba menamum sipsipup me parak na la o Pasova ga maiabung olabuan na irap ma tabup ma luguap maiam. Are ratmat ga angelo la namo anamum natauan lop la tala kan muo kagarat mai Israelip ga anamum lop maiam.

29 Tie, iro nagan, papot ma teip ga magaulap onim Israel la menum kabirana o pirom, bonim o “Pirom Ula Taktogu” gare la menum na kimanam la balakieng. Pa na tara teip o danunumiap onim Isip la namo o ovuomeng gat, pa kongameng. 30 Iro nagan, teip ga magaulap onim Israel la menum ga okalimeng kur ma tadasip Ieriko puoieng ira ma gamura ma lap. Eva, dureieng kudat ga ilum lourup. 31 Pa iro nagan, magabun o sadak Rap la lelagiieng teipien la mulio ga tigit uli na uriro taun meba okirarameng. Are ratmat ga tale kan okirarameng Rap ga inamaniap onim Ieriko la oguekmeng ties ang Morowa. Karuk. Uriet la inim.

32 Pa titot eba gat ina miralava o man ties maime teip ga magaulap la naganmeng ira Morowa? Leba gastang a Gidion ga a Barak ga a Samison ga a Iepata ga a Devit ga a Samuel ga ma unulip, tie tara ruang la eba papoi ba. 33 Miriro teip la naganmeng ira Morowa, are ratmat ga non ma mirie la meiniam teip o danunumiap maiam papot ma orongup ga makurupmain kantrip la nekaromela ga mirie. Iro nagan, akosarmeng tavuk ila puvuvui ga maiaram pagap la midaong Morowa meba alam maun ga mapamumeng nanamup ma laionip. 34 Ga iro nagan, non ma mirie la magomeng na kit ula kakanu, pa tale mevara. Namo menamuam teip o danunumiap mirie o apos pa makabanmeng. Ga non ma mirie la betmeng ga mamaranim maset na tara la malubemeng neip ma. Pa mirie la maranit damenam na danunumiap ga makalameng teip mila kakanim o danunumiap la tale onim Israel. 35 Iro nagan, non nagap la magimameng lop maiam la mevara ra pa inar meinim ga malagimeng. Pa non teip la maionama na luguan o arubu. Ga na tara la namo makirarameng karorap neip ma puoieng meba meving, tale meinio nagan maiong meba umaialeng bo ninimiap maiong. Ga tale merau me nuvarap. Karuk. Memani, naganmeng la eba ina temaiara na nuvarap ga eba omela ninimiap la iot atatan makin. Are ratmat ga meairam karorap ga menamuam ga mevara. 36 Pa iro nagan, karorap la fugaumeng ira ma, ga maisikmeng o iagur. Pa mirie la mavismeng a sen ga maiabuam na luguan o arubu. Memani, naganmeng ira Morowa. 37 Karorap la mavuremeng mirie non ekelesiap ma tadasip ga menamuam ga mevara. Pa mirie la makoratmeng o so ga mevara. Pa mirie la menamuam o apos ga mevara. Pa mirie la kagesmeng ma pagap, are ratmat ga menam papakip ma sipsipup ga meme ira ma gare burap, ga menum ga mela tapmat. Ga inamaniap onim na kimanam la maialo giginanim maun ga akosarmeng tavuk ila kire ira ma. 38 Are ratmat ga mela tapmat ga kagomeri na kimanam la karuk ma teip ga na pialap bo pugap ga na lup ma tadasip ga na lup o kimanam. Pa iriro tavuk maiang, non teip ga magaulap onim na kimanam la tale kan puoong ira tavuk maiang miriro teip ga magaulap la naganmeng migat ira Morowa.

39 Eva, miriro teip ga magaulap ganam la naganmeng ira Morowa, ga maiaro bonim ula muru aun Morowa. Pa na tara la maionama na kimanam, tale kan maiariam pagap la midaong Morowa la eba alam maun. Karuk. 40 Memani, tinan kan Morowa la arangaong ara non paga buang ila muri. Ga tale naong me miriro teip ga magaulap meba puomeng leba amela iriro paga lake me bulam. Karuk. Pa naong le mepama ga bubuo, ga bumumurum ba migat na irap a Morowa.