Poslovice. 10. Mudar je sin radost ocu svojemu, a lud je sin žalost materi svojoj. Ne pomaže nepravedno blago, nego pravda izbavlja od smrti. Ne da Gospod da gladuje duša pravednikova, a imanje bezbožnièko razmeæe. Nemarna ruka osiromašava, a vrijedna ruka obogaæava. Ko zbira u ljeto, sin je razuman; ko spava o žetvi, sin je sramotan. Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta bezbožnièka pokriva nasilje. Spomen pravednikov ostaje blagosloven, a ime bezbožnièko truhne. Ko je mudra srca, prima zapovijesti; a ko je ludijeh usana, pašæe. Ko hodi bezazleno, hodi pouzdano; a ko je opak na putovima svojim, poznaæe se. Ko namiguje okom, daje muku; i ko je ludijeh usana, pašæe. Usta su pravednikova izvor životu, a usta bezbožnièka pokriva nasilje. Mrzost zameæe svaðe, a ljubav prikriva sve prijestupe. Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a za leða je bezumnoga batina. Mudri sklanjaju znanje, a usta ludoga blizu su pogibli. Bogatstvo je bogatima tvrd grad, siromaštvo je siromasima pogibao. Rad je pravednikov na život, dobitak bezbožnikov na grijeh. Ko prima nastavu, na putu je k životu; a ko odbacuje kar, luta. Ko pokriva mržnju, lažljivih je usana; i ko iznosi sramotu, bezuman je. U mnogim rijeèima ne biva bez grijeha; ali ko zadržava usne svoje, razuman je. Jezik je pravednikov srebro odabrano; srce bezbožnièko ne vrijedi ništa. Usne pravednikove pasu mnoge, a bezumni umiru s bezumlja. Blagoslov Gospodnji obogaæava a bez muke. Bezumniku je šala èiniti zlo, a razuman èovjek drži se mudrosti. Èega se boji bezbožnik, ono æe ga snaæi; a što pravednici žele, Bog æe im dati. Kao što prolazi oluja, tako bezbožnika nestaje; a pravednik je na vjeèitom temelju. Kakav je ocat zubima i dim oèima, taki je ljenivac onima koji ga šalju. Strah Gospodnji dodaje dane, a bezbožnicima se godine prekraæuju. Èekanje pravednijeh radost je, a nadanje bezbožnijeh propada. Put je Gospodnji krjepost bezazlenomu, a strah onima koji èine bezakonje. Pravednik se neæe nigda pokolebati, a bezbožnici neæe nastavati na zemlji. Usta pravednikova iznose mudrost, a jezik opaki istrijebiæe se. Usne pravednikove znaju što je milo, a bezbožnièka su usta opaèina.