Luki. 10. A potom izabra Gospod i drugijeh sedamdesetoricu, i posla ih po dva i dva pred licem svojijem u svaki grad i u mjesto kuda šæaše sam doæi. A reèe im: žetva je dakle velika a poslenika malo; nego se molite gospodaru od žetve da izvede poslenike na žetvu svoju. Idite; eto ja vas šaljem kao jaganjce meðu vukove. Ne nosite kese ni torbe ni obuæe, i nikoga ne pozdravljajte na putu. U koju god kuæu uðete najprije govorite: mir kuæi ovoj. I ako dakle bude ondje sin mira, ostaæe na njemu mir vaš; ako li ne bude, vratiæe se k vama. A u onoj kuæi budite, i jedite i pijte što u njih ima; jer je poslenik dostojan svoje plate; ne prelazite iz kuæe u kuæu. I u koji god grad doðete i prime vas, jedite što se donese pred vas. I iscjeljujte bolesnike koji su u njemu, i govorite im: približi se k vama carstvo Božije. I u koji god grad doðete i ne prime vas, izišavši na ulice njegove recite: I prah od grada vašega koji je prionuo za nas otresamo vam; ali ovo znajte da se približi k vama carstvo Božije. Kažem vam da æe Sodomu biti lakše u onaj dan negoli gradu onome. Teško tebi, Horazine! teško tebi, Vitsaido! Jer da su u Tiru i u Sidonu bila èudesa što su bila u vama, davno bi se u vreæi i u pepelu sjedeæi pokajali. Ali Tiru i Sidonu biæe lakše na sudu nego vama. I ti, Kapernaume! koji si se do nebesa podigao do pakla æeš propasti. Ko vas sluša mene sluša; i ko se vas odrièe mene se odrièe; a ko se mene odrièe, odrièe se onoga koji je mene poslao. Vratiše se pak sedamdesetorica s radosti govoreæi: Gospode! i ðavoli nam se pokoravaju u ime tvoje. A on im reèe: ja vidjeh sotonu gdje spade s neba kao munja. Evo vam dajem vlast da stajete na zmije i na skorpije i na svaku silu neprijateljsku, i ništa vam neæe nauditi. Ali se tome ne radujte što vam se duhovi pokoravaju, nego se radujte što su vaša imena napisana na nebesima. U taj èas obradova se Isus u duhu i reèe: hvalim te, oèe, Gospode neba i zemlje, što si ovo sakrio od premudrijeh i razumnijeh a kazao si prostima. Da, oèe, jer je tako bila volja tvoja. I okrenuvši se k uèenicima reèe: sve je meni predao otac moj, i niko ne zna ko je sin osim oca, ni ko je otac osim sina, i ako sin hoæe kome kazati. I okrenuvši se k uèenicima nasamo reèe: blago oèima koje vide što vi vidite. Jer vam kažem da su mnogi proroci i carevi željeli vidjeti što vi vidite, i ne vidješe; i èuti što vi èujete, i ne èuše. I gle, ustade jedan zakonik i kušajuæi ga reèe: uèitelju! šta æu èiniti da dobijem život vjeèni? A on mu reèe: šta je napisano u zakonu? kako èitaš? A on odgovarajuæi reèe: ljubi Gospoda Boga svojega svijem srcem svojijem, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svom misli svojom; i bližnjega svojega kao samoga sebe. Reèe mu pak: pravo si odgovorio; to èini i biæeš živ. A on šæadijaše da se opravda, pa reèe Isusu: a ko je bližnji moj? A Isus odgovarajuæi reèe: jedan èovjek silažaše iz Jerusalima u Jerihon, pa ga uhvatiše hajduci, koji ga svukoše i izraniše, pa otidoše, ostavivši ga pola mrtva. A iznenada silažaše onijem putem nekakav sveštenik, i vidjevši ga proðe. A tako i Levit kad je bio na onome mjestu, pristupi, i vidjevši ga proðe. A Samarjanin nekakav prolazeæi doðe nad njega, i vidjevši ga sažali mu se; I pristupivši zavi mu rane i zali uljem i vinom; i posadivši ga na svoje kljuse dovede u gostionicu, i ustade oko njega. I sjutradan polazeæi izvadi dva groša te dade krèmaru, i reèe mu: gledaj ga, i što više potrošiš ja æu ti platiti kad se vratim. Šta misliš dakle, koji je od one trojice bio bližnji onome što su ga bili uhvatili hajduci? A on reèe: onaj koji se smilovao na njega. A Isus mu reèe: idi, i ti èini tako. A kad iðahu putem i on uðe u jedno selo, a žena neka, po imenu Marta, primi ga u svoju kuæu. I u nje bješe sestra, po imenu Marija, koja i sjede kod nogu Isusovijeh i slušaše besjedu njegovu. A Marta se bješe zabunila kako æe ga doèekati, i prikuèivši se reèe: Gospode! zar ti ne mariš što me sestra moja ostavi samu da služim? reci joj dakle da mi pomože. A Isus odgovarajuæi reèe joj: Marta! Marta! brineš se i trudiš za mnogo, A samo je jedno potrebno. Ali je Marija dobri dijel izabrala, koji se neæe uzeti od nje.