Rimljanima.
2.
Zato se ne možeš izgovoriti, o èovjeèe koji god sudiš! jer kojijem sudom sudiš drugome, sebe osuðuješ; jer to èiniš sudeæi. 
A znamo da je sud Božij prav na one koji to èine. 
Nego pomišljaš li, o èovjeèe koji sudiš onima koji to èine, i sam èiniš to! da æeš ti pobjeæi od suda Božijega? 
Ili ne mariš za bogatstvo njegove dobrote i krotosti i trpljenja, ne znajuæi da te dobrota Božija na pokajanje vodi? 
Nego svojom drvenosti i nepokajanijem srcem sabiraš sebi gnjev za dan gnjeva u koji æe se pokazati pravedni sud Boga, 
Koji æe dati svakome po djelima njegovijem: 
Onima dakle koji su trpljenjem djela dobroga tražili slavu i èast i neraspadljivost, život vjeèni; 
A onima koji se uz prkos suprote istini a pokoravaju se nepravdi, nemilost i gnjev. 
Nevolja i tuga na svaku dušu èovjeka koji èini zlo, a najprije Jevrejina i Grka; 
A slava i èast i mir svakome koji èini dobro, a najprije Jevrejinu i Grku; 
Jer Bog ne gleda ko je ko. 
Jer koji bez zakona sagriješiše, bez zakona æe i izginuti; i koji u zakonu sagriješiše, po zakonu æe se osuditi 
Jer pred Bogom nijesu pravedni oni koji slušaju zakon, nego æe se oni opravdati koji ga tvore; 
Jer kad neznabošci ne imajuæi zakona sami od sebe èine što je po zakonu, oni zakona ne imajuæi sami su sebi zakon: 
Oni dokazuju da je ono napisano u srcima njihovijem što se èini po zakonu, buduæi da im savjest svjedoèi, i misli meðu sobom tuže se ili pravdaju) 
Na dan kad Bog uzasudi tajne ljudske po jevanðelju mojemu preko Isusa Hrista. 
Gle, ti se zoveš Jevrejin, a oslanjaš se na zakon i hvališ se Bogom, 
I poznaješ volju, i izbiraš što je bolje, jer si nauèen od zakona; 
I misliš da si voð slijepima, vidjelo onima koji su u mraku, 
Nakazatelj bezumnima, uèitelj djeci, koji imaš ugled razuma i istine u zakonu. 
Uèeæi dakle drugoga sebe ne uèiš; 
Propovijedajuæi da se ne krade, kradeš; govoreæi: ne èini preljube, èiniš preljubu; gadeæi se na idole, kradeš svetinju; 
Koji se hvališ zakonom, a prijestupom zakona sramotiš Boga. 
Jer se ime Božije zbog vas huli u neznabošcima, kao što stoji napisano. 
Obrezanje pomaže ako zakon držiš; ako li si prestupnik zakona, obrezanje je tvoje neobrezanje postalo. 
Ako dakle neobrezanje pravdu zakona drži, zašto se ne bi njegovo neobrezanje za obrezanje uzelo? 
I onaj koji je od roda neobrezan i izvršuje zakon, osudiæe tebe koji si sa slovima i obrezanjem prestupnik zakona. 
Jer ono nije Jevrejin koji je spolja Jevrejin, niti je ono obrezanje koje je spolja na tijelu; 
Nego je ono Jevrejin koji je iznutra, i obrezanje srca duhom a ne slovima, to je obrezanje; kome je hvala ne od ljudi nego od Boga.